Kultura življenja
Spomen soba Židovske kulture i tradicije

Spomen soba Židovske kulture i tradicije

Današnju šarolikost nacija i vjeroispovijesti u Daruvaru možemo zahvaliti velikim migracijama stanovništva iz raznih dijelova Europe.

Razvoj ovakvih prilika doveo je na ove prostore početkom 19 st. i Židove iz Burgenlanda koji su u Daruvaru 1860. osnovali Židovsku općinu. Najbrojniji su bili u periodu  između dva svjetska rata kada ih je bilo 200. Židovske obitelji uvelike su  doprinijele razvoju Daruvara, bavili su se građevinarstvom, medicinom, trgovinom, osnivali su industrije i bili jedni od prvih bankara na području grada i okolice.

Židovska sinagoga izgrađena je 1860. godine, paralelno s osnutkom židovske zajednice u Daruvaru, a 1862. godine je posvećena. Pedesetih godina prošlog stoljeća postaje Dom kulture, a 1993. je otkupljena i adaptirana od strane Evanđeoske Pentekostne crkve.

 

Na području Rimske park-šume nalazi se zaštićeni spomenik kulture, Židovsko groblje koje datira s početka 19. stoljeća. Iz gustog šumskog tla izdiže se 160 spomenika, velikih i manjih, od kamena i mramora, na kojima su  natpisi ispisani na hebrejskom, njemačkom i hrvatskom jeziku. Prvi Židovi doseljenici, naselili su područje Ivanovog  polja (Staklane) zbog izgradnje tamošnje tvornice stakla. Spomenici i ostatci s tog groblja kasnije su preneseni u Rimsku park-šumu. Godine 1973. groblje je zabilježeno kao spomenik kulture žrtava fašističkog terora.

 

 

 

Povijesno velika ličnost, Židov koji je uputio prvi pucanj u nacizam, bio je iz Daruvara. David Frankfurter, rođen 1909. godine, sin tadašnjeg daruvarskog rabina, ušao je u povijest kao borac protiv nacizma izvršivši atentat na vođu švicarskog ogranka nacističkog pokreta, Wilhelma Gustloffa u Davosu, nakon čega se predao švicarskoj policiji te po odsluženju zatvorske kazne, ostatak života proveo u Izraelu kao časnik izraelske vojske. Danas njegovo ime u svijetu nose trgovi i ulice.

 

U spomen daruvarskim Židovima u Dvorcu grofa Jankovića nalazi se Spomen soba židovske kulture i tradicije, koju je uredila Židovska zajednica Daruvar, koja sa svojim eksponatima prikazuje samo mali dio židovske kulturne baštine:

 

·         ARON HAKODEŠ (sveta arka) je ormar u kojem se u sinagogi čuvaju svici Tore. U najstarijim sinagogama, aron hakodeš je bila prenosiva škrinja, a od 16. st. dobiva estetski i arhitektonski okvir. Aron hakodeš je najsvetiji dio sinagoge te je simbol zavjetnog kovčega i Svetinje nad svetinjama Jeruzalemskog Hrama. Zaštićen je PAROHETOM.

 

·         PAROHET je zavjesa od skupocjene, bogato izvezene tkanine na aron hakodešu. Simbolizira zavjesu pustinjskog svetišta i veo ispred Svetinje nad svetinjama Jeruzalemskog Hrama. Izrađuje se od baršuna, pliša, svile, satena ili brokata, ukrašena je zlatnim resama, vrpcama pa i biserima. Zlatnim ili srebrnim nitima se uvezuju ime donora, ime sinagoge kojoj je parohet darovan. U sinagogi, parohet je najveći i najraskošniji dekorativni predmet.

 

·         KIPA ili JARMULKA je okrugla kapica koju muškarci nose na zatiljku. Nekad se nosila cijelog dana, no danas se nosi prigodom obreda i u prilikama kada se zorno želi naznačiti židovski identitet. Kipa se najčešće javlja u crnoj boji no u novije vrijeme i u ostalim bojama.

·         MENORA je svijećnjak sa 7 krakova koji pripada obrednim predmetima SVETOG ŠATORA- pustinjskog prenosivog svetišta i Drugog Jeruzalemskog Hrama. Simbolizira Duh Božji i Toru. Godine 1948. postaje službenim amblemom Države Izrael.

 

·         JAD je ruka s ispruženim prstom tj. kazalo koje se rabi u čitanju Tore, budući da se redovi Tore  ne smiju dodirivati prstima. Obično se izrađuje od srebra, no može se izrađivati i od drveta ili bjelokosti.

 

·         HANUKIJA je osmodjelni svijećnjak ili svjetiljka koji se rabi za vrijeme blagdana HANUKE kojom se slavi oslobođenje Jeruzalema u 3. st. p.n.e. od Grčkih osvajača i ponovno posvećenje Hrama. Tijekom 8 dana pali se jedna po jedna svijeća. Deveta svijeća tzv. ŠAMAŠ (sluga) služi da se njenim plamenom upale ostale svijeće. Hanukije sefardijskih Židova su viseće, a aškenaskih stojeće.

 

 

·         ŠABAT kod Židova predstavlja subotu tj. sedmi dan u tjednu, dan potpunog odmora kada je zabranjen rad.

 

·         Tora je sinonim za sveto pismo tj. Bibliju. Temeljni je židovski religijski zakon. Dijelovi Tore čitaju  se u Hramu i sinagogama. U sinagogi se pohranjuje u aron hakodešu. TORA je pisani zakon Židova te sadrži 5 knjiga Mojsijevih:

 

 

1.      Berešit (Postanak)

2.      Šemot (Izlazak)

3.      Vajikra (Levitski zakon)

4.      Bemidbar (Brojevi)

5.      Devarim (Ponovljeni zakon)

  


Spomen sobu Židovske kulture i tradicije možete posjetiti subotom u vrijeme dežurstva (13.5.-30.9.2017.) od 9:30h do 12:30h, a za posjete radnim danom, obratite se u Turistički ured Daruvar, Trg kralja Tomislava 12, tel. 043/331-382.

                  

 

Turistička kamera

Putem turističke kamere Turističke zajednice Daruvar - Papuk uživajte u kvalitetnom prikazu dnevnih zbivanja u Daruvaru!

PPS destinacija Daruvar - Bjelovar - Garešnica

PPS destinacija Daruvar - Bjelovar - Garešnica
  •