Daruvar i općine

O Daruvaru

Najuređeniji mali grad kontinentalne Hrvatske

Četiri zlatna, dva srebrna i jedno brončano priznanje Hrvatske turističke zajednice potvrdila su da je pitoreskni Daruvar najuređeniji mali grad kontinentalne Hrvatske. Spoj zelenila i gradske arhitekture, kulturološka šarolikost i plodna vinogorja samo su neki od razloga koji su pridonijeli toj laskavoj tituli.
Daruvar je poznati lječilišni grad s tradicijom liječenja duljom od dva tisućljeća, krasi ga spoj gradskog zelenila, novih i povijesnih građevina te bogata ponuda rekreativnih sadržaja. Doživljaj možete upotpuniti dobrom gastronomskom ponudom, staročeškim pivom i vinskom kapljicom daruvarskih vinograda.

U antičko doba Daruvar je bio glavni grad Republike Iassa, u rimsko doba dobro poznato patricijsko (plemićko) lječilišno odmorište – Aquae Balissae – što znači „jako vruća vrela“. U vrijeme Turaka Daruvar je bio važna strateška točka. Kasnije je grad postao trgovačko središte, a u vrijeme grofa Jankovića, kojeg se smatra osnivačem današnjeg grada, grad je transformiran u centar za obrtništvo i trgovinu.
Daruvar na mađarskom znači Ždralov grad (daru-ždral, var-grad), a dobio je ime nakon što je Antun Janković sagradio barokni dvorac i nazvao ga Daruvar, a nakon nekog vremena nestalo je ime Podborje. Daruvarske toplice s dugogodišnjom tradicijom, bogata turistička ponuda, daruvarska vinska cesta, rekreacijski prostori koji se nalaze u sklopu novootvorenog Termalnog vodenog parka Aquae Balissae čine grad zanimljivim mjestom za mnoge domaće i strane posjetitelje.

Ljubitelji lijepe arhitekture će u Daruvaru doći na svoje, a najpoznatija daruvarska građevina je dvorac obitelji Janković građena u kasno-baroknom stilu, od 1771. do 1777. godine.
Dva velika uređena perivoja i park-šuma u središtu grada koja se diskretno stapaju s gradskom arhitekturom čine grad jednim od najzelenijih urbanih središta u Hrvatskoj.
Ako prošećete Daruvarom, sigurno ćete zamijetiti da velik dio lokalnog stanovništva ne koristi u svom svakodnevnom govoru samo hrvatski jezik, nego se sporazumijevaju i na češkom jeziku. Središte svih društvenih i kulturnih zbivanja češke nacionalne manjine je upravo u Daruvaru, pošto se u gradu nalazi Savez Čeha Republike Hrvatske. Već 1907. godine je osnovana Češka beseda Daruvar, a zatim su slijedile i sve druge ustanove i udruge.

Kao istaknuto proizvodno-trgovačko središte grad se razvio i u istaknuto kulturno središte u kojem se održavaju brojna kulturna i zabavna događanja. Tradicionalne godišnje manifestacije koje se održavaju u Daruvaru su; Vincekovo (otvaranje sezone vinogradarskih radova), Vinodar (najvažnija sedmodnevna manifestacija grada i vinogradara), Darfest (festival zabavne glazbe), FLIG (međunarodni festival limenih glazbi), Dožínky - žetvene svečanosti (najveća manifestacija češke manjine), Maska (kazališni festival za najmlađe), Martinje (ceremonija krštenja vina), Božićni sajam i dr.

O općinama

Turistička zajednica područja Daruvar-Papuk od 2011. godine, uz grad Daruvar, zastupa i općine u okruženju: Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač.

Općina Dežanovac

Dežanovac je istoimena općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, nastala na zapadnim predjelima pobrđa Papuka. Područje Općine Dežanovac obuhvaća površinu od 99,85 km², a osim općinskog središta pripada joj još 11 naselja, a gotovo jednu četvrtinu stanovništva čine Česi.

Na mjestu ovog naselja u srednjem se vijeku nalazila utvrda Sveti Duh (mađ. Szentlelk) s vlastelinskim dobrom plemićke obitelji Kaštelanovića, koji su posjedovali i utvrde Sirač i Željnjak, dijelom Dimičkovinu kraj današnjeg Gornjeg Daruvara i druga dobra. Pred turskim osvajanjima izbjegli su u Bisag u Hrvatskom zagorju, gdje je ta barunska loza izumrla. Novo naselje su utemeljile hrvatske obitelji iz Gorskog kotara i Like oko 1746. godine i ono se prvi put spominje u jednom dokumentu Požeške županije iz 1781. godine pod nazivom "Desanovo selo". Njemačko, mađarsko i u većem dijelu češko pučanstvo iz sjevernih zemalja Habsburške monarhije naseljava Dežanovac i okolna mjesta naročito u drugoj polovici 19. st. 

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Dežanovac broji 2.715 stanovnika koji žive u 926 kućanstava.

Općina Đulovac

Općina Đulovac je smještena na istočnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije, na brežuljkastom području, na prijelazu iz planinskog prostora Papuka u valovito Poilovlje. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na općini

ĐulovaC živi 3.245 stanovnika u 959 kućanstva. 

Na prijevoju između strmih obronaka Papuka, Psunja i Bilogore u blizini izvora Ilove na sjeveru i utvrde hrvatskog plemstva Stupčanice iz 14. stoljeća na jugu, počelo je od 1852. godine nicati novo naselje šumskih radnika i obrtnika. Prema predaji, dobilo je ime Julovac ili mađarski Gjulaves po Juliju, sina grofa Izidora Jankovića, koji je poticao doseljavanje novog pučanstva i podizanje gospodarstva.

Općina Končanica

Končanica je smještena na pola puta imeđu Velikih Zdenaca i Daruvara, to je mjesto gdje je većina nacionalna manjina. Točnije, od ukupnog broja stanovnika 47,03% su Česi, koji, osim u Končanici, također žive i u Daruvarskom Brestovcu. Daruvar je stoga sa svojom regijom područje koje je najviše naseljeno Česima i Mađarima koji su uglavnom doselili iz Češke i Moravske.

Nakon poraza u Beču 1683. godine, Turska moć je oslabila. Austrijske vlasti su riješile izrazito slabu naseljenost Vojne krajine poticanjem migracijskog procesa, te je u tu svrhu uspostavljen tzv. “Einwende-rungspatent” , dokument o emigraciji i imigraciji.To je bilo pravo vrijeme za brojne Češke obitelji da krenu u slabo nasljena područja carstva, a tome je također pogodovao važeći zakon u Češkoj prema kojemu je samo najstariji sin mogao naslijediti obiteljsko imanje. Stoga su mnogi mladi ljudi napustili svoje domove u potrazi za boljim životom. Mnogi su pronašli bolji život na daruvarskom području i u nekim manjim mjestima, jedno od kojih je i Končanica.Već krajem 19. stoljeća Končanica broji 1313 stanovnika i od tada je ostala najveće naselje pripadnika češke manjine u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na općini Končanica živi 2.360 stanovnika u 850 kućanstva. 
To područje je izrazito poljoprivredno a blizina rijeke Ilove pogodovala je uzgoju riba u jezerima starima preko sto godina. Područjem dominiraju Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, bogate rijeke i šume koje pružaju izvrsne mogućnosti za razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma.

Općina Sirač

Srednjovjekovno vlastelinstvo s utvrdom pod imenom Zyrch, Szirach izmijenilo je više vlasnika. Nove utvrde u Siraču i Zelnjaku (Selnyak) podigli su Kaštelanovići sa sjedištem u Sv. Duhu (Dežanovcu). Nakon gotovo 150 godina vladavine turskih osvajača, naselje se od 1776. godine počelo naseljavati hrvatskim obiteljima iz Like i Gorskog kotara. Sirač je bio u više navrata naseljavan stanovništvom iz Bosne, a od polovice 19. stoljeća doseljavaju i njemačke i češke obitelji iz sjevernih krajeva Habsburške monarhije.

Sjedište Općine je naselje Sirač, smješteno na prostoru gdje rijeka Bijela i Pakra izlaze iz planinskih masiva Papuka i Ravne Gore i gdje se potok Željnjak ulijeva u rijeku Bijelu. Taj prostor je od davnina vrlo povoljan za nastanak, razvoj i život naselja jer je dolina rijeke Bijele pogodna za izgradnju prometnica daleko u planinsku unutrašnjost bogatu vodom, šumom i kamenom. Površina Općine se prostire na 144,91 km2 , broj stanovnika u Općini Sirač, prema zadnjem popisu 2011. godine, u 870 kućanstava živi 2 218 stanovnika.